Preminuo general Nijaz Batlak Daidža – 31. siječnja

  31-01-2019 Objavio : Borna Marinić
  Objavljeno u kategoriji : BiH,featured,Heroji Domovinskog rata,Sijecanj

Na današnji dan 1999. godine umro je general-bojnik Hrvatske vojske Nijaz Batlak Daidža, također poznat kao Mate Šarlija.

Obitelj mu je podrijetlom iz okolice Goražda, a on je rođen u Konavlima pored Dubovnika 1929. godine. Nadimak Daidža dobio je po ujaku (daidža) s kojim je provodio dječačke dane. Od 1941. do 1945., bio je pripadnik u vojnim formacijama NDH. Borio se kao zastavnik Ustaških jurišnika. S njima je sudjelovao u bitci na Lijevče polju, kada je uhićen. Pred njegovim očima partizani Srbi su mučili njegovog oca. Potkovali su ga i takvog ga bacili u jamu. Mladog Nijaza Batlaka su poslali u zatočeništvo u kakanjski rudnik koji je onda bio partizanski logor na zlu glasu. Biva zatvoren do 1956. godine u vojnom zatvoru u blizini Mostara.

O njegovom bijegu iz Jugoslavije, odlasku u Španjolsku gdje je završio vojnu akademiju, kao i emigrantskom životu u SAD-u se zna vrlo malo. Vjeruje se da je bio ratnim plaćenikom u Južnoj Americi i na Bliskom istoku. U Americi je upoznao kasnijeg hrvatskog predsjednika Tuđmana. O tome je govorio: “Pružali smo mu punu potporu i dali do znanja da cijelo iseljeništvo stoji uz njega. U njegovu sam ideju pomirbe svih Hrvata vjerovao kao u samog Boga.”

U Hrvatsku je došao 1991. Pod lažnim identitetom otišao je u Crnu Goru, odakle je snimao neprijateljske položaje i pregovarao s mjesnim Albancima u Baru i Ulcinju.

Nakon toga slijedi ratnički angažman u dubrovačkoj okolici i Čepikućama. Imenovan je prvim zapovjednikom južnog bojišta, a koncem listopada 1991. ga se promiče u čin brigadira HV-a.

Osnovao je dobrovoljačku pukovniju “Kralj Tomislav”, kasnije preustrojenu u HVO-ovu postrojbu “Ludvig Pavlović” i “Crvenkapice”, koja se kasnije preustrojila u HVO-vu postrojbu “Nahid Kulenović”, čiji su bojovnici, njih 160, otvorili obruč oko Goražda i ušli u taj grad.

U svibnju 1992. je Mate Šarlija namjeravao sa svojim postrojbama preko Igmana deblokirati Sarajevo. Uvjeren u svoje profesionalno ratničko iskustvo i sposobnost svojih vojnika, jamčio je da će za dva dana razbiti obruč oko Sarajeva. Međutim, zapovjedništvo Armije BiH je zabranilo HVO-u prolaz kroz Konjic i time spriječilo Šarlijine namjere. Izlika zapovjedništvu Armije BiH za to je bila “da ih ustaše neće oslobađati”.

Nedugo potom doživo je prometnu nesreću u Ljubuškom. Dok se oporavljao krajem 1992. premješten je u Zagreb, u logistiku. Nakon potpisivanja Washingtonskog sporazuma, radio je u hrvatskom veleposlanstvu u Sarajevu kao savjetnik za međunacionalne odnose.

Umirovljen je 1996. Nakon što je u siječnju 1999. godine preminuo, sahranjen je u Aleji hrvatskih branitelja na zagrebačkom groblju Mirogoj.

60 000+ Ljudi prati naše objave na Facebooku


Pridruži im se i ti, lajkaj našu stranicu : Dogodilo se na današnji dan - Domovinski Rat