Oslobođeno Slano – 21. svibnja

Slano
  21-05-2015 Objavio : Borna Marinić
  Objavljeno u kategoriji : featured,Svibanj

Na današnji dan 1992. oslobođeno je Slano što je bio ključni trenutak operacije deblokade Dubrovnika koja je počela pet dana ranije.

Slano je bilo pod okupacijom neprijatelja od 4. listopada 1991. godine, a njegovim zauzećem bila je prekinuta komunikacija Split – Dubrovnik.

Oslobođenjem Slanoga započela je deblokada Dubrovnika poslije koje su se srpsko-crnogorski agresori kasnije povukli s ovog područja.

Sve je počelo neprijateljskim napadom sa željom konačnog probijanja do Neuma i Metkovića. Nakon nekoliko dana borbe s braniteljima napad je slomljen, a hrvatske snage krenule su u protunapad.

Događaje je ovako opisao Janko Bobetko „(…) Kada smo osjetili da se izvlače s drugog dijela bojišnice udarili smo našom glavninom i manevrom osvojili najjači stup njihove obrane; Čepikuće i Rudine. Usto, natjerali smo ih na izvlačenje njihovih snaga. Jasno, koliko su to mogli, jer ih je jačina našeg udara natjerala da za sobom ostave topove, opremu pa čak i topla jela. Na taj način stvorili smo uvjete da obuhvatom izbijemo u područje oko Slanog. Za gotovo svaku kotu morali smo određivati posebnu taktiku. Moram priznati da smo imali dosta muke da ih slomimo jer smo morali birati koju točku napasti kako bi se čitav njihov borbeni poredak mijenjao(…)“

Slano 02

Od samog početka napadnih djelovanja postojala je jako izražena želja svih angažiranih postrojbi na ovom dijelu ratišta, a posebno dubrovačkih, da protjeraju četnike i oslobode Slano. Prateći napredovanje Hrvatske vojske u zaleđu, prvi su prema Slanom u noći 20./21. svibnja krenuli pripadnici ONB-a Dubrovnik iz svoje baze na otoku Jakljanu. Jedna grupa prebacila se brodovima u Slađenoviće te krenula dalje magistralom prema Slanom, a druga grupa se iskrcala u Osminama i napredovala putem uz more prema centru mjesta. Nakon što su se u zoru sastali u hotelu Admiral, izravno su se sukobili s pripadnicima jugoarmije.

U borbi „prsa u prsa“ poginuo je Goran Gojković, a ranjeni su Vlaho Gozze Baseglli i Antonio Kusovac kojeg je neprijatelj i zarobio. Pripadnici ONB-a povukli su se u hotelsku zgradu dok su tijekom cijelog dana trajali naši topnički napadi po mjestu. Padom mraka uslijedilo je povlačenje prema svjetioniku Donji rt, gdje ih preuzimaju gliseri i vraćaju u bazu na Jakljanu, a ranjenog Vlaha Gozze Basegllija sanitetskim brodom prebacuju u Dubrovnik.

U noći s 22./23. svibnja pripadnici ONB-a vraćaju se ponovno u Slano kroz tunel, te se u jutarnjim satima sastaju s pripadnicima Stonske satnije, preuzimaju tijelo Gorana Gojkovića kojeg brodom „Lina“ odvoze u Grad, a oni se vraćaju u bazu na Jakljan. Narednih dana uslijedile su teške borbe s neprijateljem koji je uspio organizirati čvrstu obranu iznad Slanog uz prometnicu koja vodi prema Orahovom dolu i Zavali. Teške borbe potrajale su sve do 7. lipnja kada hrvatska vojska zauzima Zavalu.

slano_pano_v

Dan oslobođenja Slanog ujedno je i dan općine Dubrovačko primorje. Teško je i pobrojati svu štetu koje je samo Slano podnijelo za vrijeme sedmomjesečne okupacije; samo u prvih nekoliko tjedana nad mjestom se svakodnevno uzdizao gusti crni dim. Popaljeni su skoro svi domovi (oko 590 stambenih objekata) koji su prethodno opljačkani baš kao i ugostiteljski i turistički objekti te trgovine i razna skladišta robnih zaliha. Agresori su u Slano dolazili praznih ruku i vozila, a odlazili nakrcani vrijednim teretima opljačkanim širom Slanoga. Uz pljačku i paljevinu zaveden je teror nad malobrojnim stanovništvom koje je ostalo u mjestu.Evo kako je fra Andrija Nikić u knjizi “Kalvarija Slanoga” opisao neprijateljska zlodjela u tom mjestu: „Spomenike kulture su porušili. Slike poparali, izrezali, pokrali. Zidove su išarali. Tu i tamo su ispisali gradove svoga podrijetla (…) Nikšićani, Bijelopoljci, Danilovgrađani, Kolašinjani, Cetinjani, Pljevljani, Prijepoljani, Podgoričani i moguće brojni podivljali brđani! Dokazali su da su nadvisili svojim zvjerstvom, nekulturom, bezvjerstvom i ideologijom sve i svakoga koga do sada kugla zemaljska poznaje. Zločinačka divljačka ruka okupatora nije poštedjela ni profane ni sakralne objekte, ni gospodarske ni stambene zgrade, ni brodove ni autobuse, ni namještaj, ni inventar, čak ni grobove Hrvata pa ni Rimljana“

 

Izvori: tekst Iva Hrdala „Značenje Dubrovačkog primorja u obrani Dubrovnika“; Vanja Jurica Turk „I Tigrovi kreću u napad“ – portal Dulist

 

Preuzeto s FB stranice Dubrovačka Republika

 

40 000+ Ljudi prati naše objave na Facebooku


Pridruži im se i ti, lajkaj našu stranicu : Dogodilo se na današnji dan - Domovinski Rat