Sukob hrvatskih specijalnih postrojbi sa srpskim pobunjenicima u Pakracu – 2. ožujka 1991.

  02-03-2015 Objavio : Borna Marinić
  Objavljeno u kategoriji : Bitke,featured,Ozujak

Kako smo jučer naveli, navečer 1. ožujka su na ulazima u grad postavljene barikade.

Tako je u noći s 01. na 02. ožujka 1991. oko 03,00 sata prema Pakracu iz smjera sjevera putovao civil iz sela Levinovac pokraj Virovitice. Na predjelu Zukva (šumoviti dio na sjevernom ulazu u grad) zaustavljen je na barikadi, ranjen u ruku i vraćen u selo Badljevina. Tek je taj događaj bio povod za intervenciju specijalaca.

Oko 05,00 sati specijalne postrojbe iz Bjelovara dolaze u Badljevinu i kreću prema Pakracu, a za njima je poslan bager koji bi trebao raskrčiti put do Pakraca. No specijalci su to obavili prije njegovog dolaska. Oko 05,45 već su bili u Pakracu. Ušli su prvo u zgradu Općine gdje nije bilo nikoga, a zatim bez otpora i u zgradu Policije gdje također nije bilo nikoga. Postalo je jasno da je pobunjenicima dojavljeno da dolaze specijalci.

Pobunjenici su se povukli u povišene dijelove grada Vinograde i Gavrinicu, te sela Šeovica i Japaga.

Specijalci se raspoređuju na području općine i policije, a u 09,00 počinje puščana paljba na Policijsku postaju i zgradu Općine s okolnih brda. Specijalci također uzvraćaju, a sve završava nakon nekih pola sata kada dolazi JNA. Poslije pucnjave dolazi i specijalna jedinica iz Lučkog pod vodstvom Mladena Markača. Također, oko 10,00 sati iz Čazme dolazi Stjepan Kupsjak koji je postavljen za novog načelnika PP Pakrac jer je dosadašnji načelnik Jovo Vezmar, zajedno sa svojim pomoćnikom Brankom Pavićem, pobjegao u brda zajedno s pobunjenicima.

Također, svi razoružani hrvatski specijalci vraćeni su u službu, a 32 ljudi je uhićeno pod sumnjom da je sudjelovalo u pobuni te se prevezeni u Bjelovar radi ispitivanja. Tijekom dana, hrvatski specijalci stavili su pod nadzor ulaze u grad te su često pri kontroli vozila u automobilima pronalazili duge cijevi, a Lipiku je čak zaustavljen i dr. Jovan Rašković, koji je nakon toga skrenuo za Jasenovac.

U 14,00 u postaju dolazi nekoliko oficira JNA, među kojima i general Dobrašin Praščević (načelnik Štaba V. vojne oblasti), a u 16,00 dolaze i Stjepan Mesić (potpredsjednik Predsjedništva SFRJ i predsjednik Vlade RH) i Slavko Degoricija (predsjednik Vijeća općina Sabora RH). Dok su oni raspravljali, sa zgrade Općine i Policije skinuta je srpska zastava, a postavljena hrvatska i jugoslavenska.

Sastanak nije dogovorio ništa konkretno, nego samo dogovor u novom susretu u Pakracu sljedeći dan. Kako su visoki predstavnici otišli, tako se oko 18,00 s okolnih brda sručila pucnjava jača nego ujutro, a specijalci također nisu ostali dužni. Hrvatske snage su imale troje lakše ranjenih, dok gubici pobunjenika nisu utvrđeni.

Vojska je ovaj put mirovala. Nakon prestanka pucnjave, došlo je do manjeg incidenta između specijalaca i JNA. Kod bolnice je iz prostora koji je nadzirala JNA upućeno nekoliko hitaca iz pješačkog naoružanja na BOV u kojem su se nalazili specijalci. BOV je uzvratio, a isto tako i mitraljez JNA, srećom bez težih posljedica i sukoba širih razmjera. JNA navodi u svome izvješću kako su prve hitce ispalili civili (?!).

Također, niti srpska propaganda nije mirovala. Beogradske „Večernje novosti“ pišu o masakru srpskog naroda u Pakracu, mitraljeskom gnijezdu u zvoniku katoličke crkve i ubojstvo pravoslavnog svećenika, a u istom novinama navodi se izjava Veljka Džakule kako su specijalci upali u klopku te kako su ih sve mogli pobiti da su htjeli. „Politika ekspres“ piše o 11 mrtvih, a titogradska „Pobjeda“ o 40 mrtvih i desetine ranjenih.

Ipak, znakovita je izjava jednog pakračkog Srbina iz srpskih novina „Borba“: „To o ugroženosti, to su priče. Nitko nije bio ugrožen. Jednostavno, uzrok je zastava i grb. Samo to, i to neće ostati ovdje. Kad – tad ćemo skinuti. Kako su oni postavili, tako ćemo mi skinuti.“

Nakon ovih događanja, situacija se smirila, vjerojatno zbog zakazanog sastanka, o kojemu nešto više sutra. Ipak, pobunjenici pribjegavaju puno podmuklijem načinu ratovanja – terorističkim akcijama, koje će u Pakracu postati svakodnevne sve do općeg napada na grad 19. kolovoza 1991.

Ova događanja u Pakracu 01. i 02. ožujka 1991. s pravom se smatraju početkom Domovinskog rata u Hrvatskoj jer se ovdje dogodio prvi otvoreni oružani sukob hrvatskih snaga sa srpskim pobunjenicima.

 

 

Autor teksta – Ivan Zvonimir Ivančić

60 000+ Ljudi prati naše objave na Facebooku


Pridruži im se i ti, lajkaj našu stranicu : Dogodilo se na današnji dan - Domovinski Rat